Kada se hazreti Aiša r.a. udala za Poslanika a.s.?
U 4. poglavlju knjige "al-Bidaya wa al-nihaya" (Početak i kraj) od Ibn Kesira na str. 315. navodi se da je hazreti Esma, kći Ebu-Bekra r.a., bila starija od svoje sestre hazreti Aiše r.a. 10 godina.
U istom djelu se navodi da je hazreti Esma, kći Ebu-Bekra r.a., preselila u 100-toj godini svoga života, tj. da je preselila 73. godine po Hidžri.
Sličnu predaju nalazimo i u djelu "al-Ealam" od Zriklija kao i u mnogim drugim djelima iz područja historije islama.
Isto tako znamo da je Poslanik a.s. 2. godine po Hidžri stupio u brak sa hazreti Aišom r.a.
Na osnovu prethodnih predaja možemo zaključiti sljedeće:
a) ako je u 100-oj godini, odnosno 73. godine po Hidžri, umrla hazreti Esma r.a., zaključujemo da je pred Hidžru imala 27 godina (100-73=27).
b) ako znamo da je hazreti Esma r.a. 10 godina bila starija od hazreti Aiše r.a., zaključujemo da je pred Hidžru hazreti Aiša r.a., a 2 godine prije braka sa Poslanikom a.s., imala 17 godina.
Pošto je hazreti Aiša r.a. imala 17 a hazreti Esma r.a. 10 godina više, to znači da je hazreti Esma r.a. imala 27 godina.
Na osnovu priloženih dokaza može se zaključiti da je hazreti Aiša r.a. prilikom stupanja u brak sa Poslanikom a.s. imala 19, a ne 9 godina.
Sve ovo nas navodi na zaključak da je prenosilac predaje iz nehata ili zaborava izgubio iz vida 10 godina razlike u godinama hazreti Aiše r.a.
Jedan od dokaza o stvarnim godinama hazreti Aiše r.a., kada je stupila u brak sa Poslanikom a.s., nalazimo i u knjizi "al-Marif" od Ibn Kutejbe gdje se navodi da je hazreti Aiša r.a. preselila kada je imala 77 godina, tj. u 58. godini po Hidžri (77-58=19).
Vidimo da je hazreti Aiša pred Hidžru imala 19. godina, a ako se Poslanik a.s. tada oženio sa njom, njihov zajednički život su počeli 2. godine po Hidžri, tj. onda kada je hazreti Aiša r.a. imala 21 godinu.
Jedan od dokaza o starosti hazreti Aiše r.a. u trenutku stupnja u brak sa Poslanikom a.s. nalazimo i kod Imama Taberija u djelu "Tahir al-umam wa al-muluk". U navedenom djelu se tvrdi da su sva djeca hazreti Ebu-Bekra r.a. rođena prije Objave.
Na osnovu dokaza znamo da je hazreti Aiša r.a. pred Hidžru imala 19 godina, a Poslanik a.s. nakon primanja prve Objave proveo u Mekki 13 godina, što znači da je hazreti Aiša r.a. na početku Poslanstva imala 6 godina (19-13=6).
Dokazi za navedeno se nalazi u velikom broju hadisa u kojima hazreti Aiša r.a. prenosi mnoge događaje u kojima je ona bila sudionik i to u prvom periodu Poslanstva, odnosno konkretnije u 4. i 5. godini Poslanstva.
Većina ovih hadisa govori o: vrijeđanju i malteretiranju prvih muslimana od strane nevjernika, životu hazreti Ebu-Bekra r.a., posjetama Poslanika a.s. porodici Ebu-Bekra r.a., postupcima Poslanika a.s. prema prvim muslimanima i njegovom odnosu prema nevjernicima.
Većina ovih hadisa se nalazi u Buharijinom sahihu (I tom, str. 181. hadis 464. i II tom, str. 804.) ili u Musnedu Imama Ahmeda (VI tom, str. 198.).
Iz gore navednih izvora zaključujemo da nam ovako važne događaje nije mogla prenijeti hazreti Aiša r.a. koja je, prilikom objave poslanstva, imala samo 6 godina jer je prosto nemoguće da ovako bitne stvari zapazi i prenese šestogodišnje dijete.
Što se tiče tradicije arapskog naroda, nije bilo u praksi da se u tako ranim godinama stupi u brak.
Sve navedeno je samo mali broj od mnoštva dokaza koji pobijaju netačnu tvrdnju da se Poslanik a.s. sa hazreti Aišom r.a. oženio onda kada je ona imala 9 godina.
Zbog skučenosti prostora nemoguće je navesti sve dokaze. Međutim, svi oni koji žele saznati više informacija o ovoj temi neka pročitaju djela Šejh Džemala Al-Bena, Islama Al-Bahirija i Husejna Munisa koja su prevedena na engleski jezik. Također neka posjete web stranicu www.ilaam.net (Preciznije: http://www.ilaam.net/Articles/Ayesha.html) i čitaju ono što objavljuje američki alim Shanavas. A više informacija o navedenoj temi potražite na www.ha-mim.net.
Tekst napisao : Muaz - Quranic
srijeda, 23. srpnja 2014.
petak, 18. srpnja 2014.
Ramazanski post - Vrijednosti posta i post sa medicinskog aspekta
Ramazan je najsvetiji islamski mjesec tokom kojeg se posti od
uzimanja jela, pića, spolnog općenja i svega onoga što kvari post od
zore do zalaska sunca. Koliko god se trudio, njegovu važnost i tajnu
čovjek nije u stanju u potpunosti da shvati. Ustezati se 30 dana od
hrane i pića je stvar jake volje svakog pojedinca, što za krajnji cilj
zaštitu od mnogih bolesti. Fascinantan je podatak da mozak nije pod
utjecajem posta tako da se ne troši, već, suprotno tome, on biva
snažniji. Ista je stvar i sa srcem, čiji rad se tokom posta pospješuje. Za
pojedine naučnike post je izvor vitalnosti, jer nema veće blagodeti
nego jednom godišnje sebi priuštiti temeljito čišćenje organizma.
Liječnik Anton Sankler tvrdi da se za deset godina podmladi onaj ko posti svake godine. Post koji je islam propisao neophodan je odmor za probavni sistem. U mnogim klinikama širom svijeta savjetujete se post tokom liječenja crijevnih oboljenja, gojaznosti ili pretilosti, dijabetisa, nefritisa (upale bubrega), srčanih oboljenja, artritisa.
„O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili, i to neznatan broj dana; a onome od vas koji bude bolestan ili na putu – isti broj drugih dana. Onima koji ga jedva podnose – otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da više, za njega je bolje. A bolje vam je, neka znate, da postite. (Kur'an;2-Al - Baqara (Krava), 183-184).
Hipokrat - otac medicine
Post je star koliko i čovječanstvo. Čak je i najpoznatiji "otac naučne medicine" Hipokrat (460.-375.pr. Kr.) iz medicinskih razloga postio i napisao prvo upustvo o obavljanju posta. Svojim pacijentima Hipokrat je savjetovao da umjesto lijekovima dušu i tijelo liječe postom, umjerenom fizičkom aktivnošću i čistim zrakom. Hipokrat je tvrdio da svaki čovjek nosi ljekara u sebi, samo mu treba pomoći pri djelovanju. Prema Hipokratu "Glad je majka zdravlja, pretjerana sitost izvor raznih bolesti. Kad se bolesnik hrani obilno, hrani se i bolest." Osim Hipokrata, postili su i drugi veliki mudraci poput Lao Cea, Pitagore, Platona, Sokrata. Pozitivne učinke posta poznavale su i stare civilizacije: Asirci, Babilonci, Kinezi (Taoisti), Grci, Palestinci i Rimljani, Indijci, Egipćani i drugi.
Uticaj posta na zdravlje
Danas se javlja sve više naučnih radova koji se bave fenomenom posta i pokušavaju objasniti kako čovjek nakon 30 dana ustezanja od hrane i piće postane zdraviji. Američki liječnik Herbert Šelton u svojoj 45 godina dugoj ljekarskoj praksi na Institutu za zdravlje u SAD-u gladovanjem je liječio pacijente. Šelton je objavio knjigu pod nazivom «Post može da vam spasi život», u kojoj je naveo mnoge koristi od posta. U istoj knjizi Šelton piše:
« Nema ništa ljepše nego biti svjedok kompletnog oporavka za vrijeme posta kod bolesti kao što su: hronični ekcem, urtikarija, proširene vene, čir na želucu ili dvanaestopalačnom crijevu, astma, kolitis, artritis, amebna dizenterija, endokarditis, sinuzitis, bronhitis, neuitis, nefritis, akutna i hronična upala slijepog crijeva, fistule, psorijaza, sve vrste digetivnih poremećaja, kamen u uritarnom traktu i u žuči, pelagra, glaukom, izrasline na grudima, epitelion, migrena, acidoza, epilepsija, paraliza, Rajnoova bolest, lokomotorna ataksija… Ovom spisku mogu da se dodaju mnogi drugi poremećaji, a ni tada on ni ne bi bio potpun. Mnogi će reći da je ovo glupost. Drugi će reći da ne postoji lijek za sve bolesti. Svima koji sumnjaju, moramo da kažemo sa svom ozbiljnošću, da su dobro kombinovani i odabrani post i dijeta najbliži ‘liječenju svega’ što je moguće zamisliti».
Odmor za tijelo i um
Osim Šeltona i brojni drugi naučnici širom svijeta istraživali su kako Ramazanski post utiče na zdravlje. Svako od njih na post gleda kao na «operaciju bez noža». S vjerskog aspekta treba reći da Božiji Poslanik Muhammed, s.a.v.s., direktno ukazuje da važnost posta, te kaže «Postite, pa ćete biti zdravi!». Čovjek ne treba biti sklon prejedanju, pretjerivanju u hrani i piću, jer osim što na taj način uništava organizam, stvara plodno tlo za mnoge bolesti i umrtvljuje svoje tijelo. Naučnici su dokazali da jedan dan posta iz tijela otklanja ostatke deset dana. 36 dana posta bilo bi dovoljno da se iz organizma uklone svi otrovi koji su se nagomilali tokom cijele godine. Osim što odmara tijelo i um, te otklanja neke tegobe, post ima i mnoge druge pozitivne učinke.
Mnogi ucenjaci našeg vremena posvetili su pažnju pojašnjenju zdravstvenih koristi islamskog posta oslanjajuci se u tome na dostignuca (otkrica) savremene medicine. Organizovali su posebne seminare i kongrese na kojima su govorili o znanstvenoj nadnaravnosti Kur’ana i njegovih propisa. Iznijeli su naucne cinjenice koje potvrduju pozitivan uticaj posta na sve dijelove tijela i pomaže u lijecenju stomacnih bolesti, što nije bilo poznato prijašnjim ucenjacima. Bitno je napomenuti da cilj navodenja zdravstvenih koristi posta nije podstaci ljude na post zbog zdravstvenih razloga, nego povecanje ubjedenja vjernicima i podsticanje slabih duša na ozbiljno razmišljanje o Allahovoj vjeri, velicini, mudrosti i nadnaravnosti njenih propisa.Ovdje ćemo spomenuti koristi koje je naveo doktor Abdulaziz b. Ismail u knjizi “El-Islamu vet-Tibbul-hadisu”(Islam i savremena medicina), koji kaže: “Pokazalo se da je post koristan u mnogim situacijama, predstavlja jedinstven lijek u odredenim bolestima, a najvažniji lijek u zaštiti od sljedecih bolesti: Trajni poremecaj crijeva popracen fermentacionim reakcijama unutar bjelancevina i škroba, u ovom slucaju pomaže post a posebno nekonzumiranje vode izmedu dva obroka ili veliki razmak izmedu dva obroka kao što je slucaj s postom.2. Naglo povecanje tjelesne težine koje dolazi od mnoštva hrane i malo kretanja. Post je najkorisniji lijek za ovu bolest s time da je potrebno umjereno uzimanje hrane u vrijeme iftara i zadovoljavanje vodom u vrijeme sehura. 3. Povecanje krvnog pritiska što se posebno manifestuje u vrijeme povecanog raskoša (ugodnosti) i duševnih afekata. Mjesec ramazan je blagodat i blagoslov za ovakvu vrstu poremecaja, a pogotovo ako se radi o osobama kod kojih je tjelesna težina prešla prirodnu granicu.
4. Trajna upala bubrega popracena kihanjem i podbuhlošcu (otecenošcu). 5. Srcane bolesti popracene podbuhlošcu.
6. Trajna upala zglobova narocito ako je popracena debljinom, što je karakteristicno za žene iznad 40 godina. Možda ce neko reci: “Osoba koja je pogodena nekom od navedenih bolesti mora se savjetovati sa doktorom po pitanju posta (tj. da li može postiti ili ne), dok je post propisan zdravim osobama?
Kažemo: “Slažemo se sa tom konstatacijom, medutim, post je koristan zdravim osobama sa tog aspekta što ih cuva od navedenih bolesti. Sve ove bolesti razvijaju se postepeno tako da ih covjek ne može otkriti u njihovom pocetnom stadiju. Ono što je sigurno i medicinski potvrdeno jeste da post predstavlja preventivnu zaštitu od ovih bolesti. Statisticki podaci u koje nema nikakve sumnje, pokazali su da debljina (gojaznost) cini tijelo podobnim za prihvatanje razlicitih vrsta oboljenja, kao što su šecer, povecanje krvnog pritiska, trajna upala zglobova i sl. Suprotno od toga smanjenje tjelesne težine cini tijelo otpornim prema spomenutim bolestima. (23,24 str.)
Liječnik Anton Sankler tvrdi da se za deset godina podmladi onaj ko posti svake godine. Post koji je islam propisao neophodan je odmor za probavni sistem. U mnogim klinikama širom svijeta savjetujete se post tokom liječenja crijevnih oboljenja, gojaznosti ili pretilosti, dijabetisa, nefritisa (upale bubrega), srčanih oboljenja, artritisa.
„O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili, i to neznatan broj dana; a onome od vas koji bude bolestan ili na putu – isti broj drugih dana. Onima koji ga jedva podnose – otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da više, za njega je bolje. A bolje vam je, neka znate, da postite. (Kur'an;2-Al - Baqara (Krava), 183-184).
Hipokrat - otac medicine
Post je star koliko i čovječanstvo. Čak je i najpoznatiji "otac naučne medicine" Hipokrat (460.-375.pr. Kr.) iz medicinskih razloga postio i napisao prvo upustvo o obavljanju posta. Svojim pacijentima Hipokrat je savjetovao da umjesto lijekovima dušu i tijelo liječe postom, umjerenom fizičkom aktivnošću i čistim zrakom. Hipokrat je tvrdio da svaki čovjek nosi ljekara u sebi, samo mu treba pomoći pri djelovanju. Prema Hipokratu "Glad je majka zdravlja, pretjerana sitost izvor raznih bolesti. Kad se bolesnik hrani obilno, hrani se i bolest." Osim Hipokrata, postili su i drugi veliki mudraci poput Lao Cea, Pitagore, Platona, Sokrata. Pozitivne učinke posta poznavale su i stare civilizacije: Asirci, Babilonci, Kinezi (Taoisti), Grci, Palestinci i Rimljani, Indijci, Egipćani i drugi.
Uticaj posta na zdravlje
Danas se javlja sve više naučnih radova koji se bave fenomenom posta i pokušavaju objasniti kako čovjek nakon 30 dana ustezanja od hrane i piće postane zdraviji. Američki liječnik Herbert Šelton u svojoj 45 godina dugoj ljekarskoj praksi na Institutu za zdravlje u SAD-u gladovanjem je liječio pacijente. Šelton je objavio knjigu pod nazivom «Post može da vam spasi život», u kojoj je naveo mnoge koristi od posta. U istoj knjizi Šelton piše:
« Nema ništa ljepše nego biti svjedok kompletnog oporavka za vrijeme posta kod bolesti kao što su: hronični ekcem, urtikarija, proširene vene, čir na želucu ili dvanaestopalačnom crijevu, astma, kolitis, artritis, amebna dizenterija, endokarditis, sinuzitis, bronhitis, neuitis, nefritis, akutna i hronična upala slijepog crijeva, fistule, psorijaza, sve vrste digetivnih poremećaja, kamen u uritarnom traktu i u žuči, pelagra, glaukom, izrasline na grudima, epitelion, migrena, acidoza, epilepsija, paraliza, Rajnoova bolest, lokomotorna ataksija… Ovom spisku mogu da se dodaju mnogi drugi poremećaji, a ni tada on ni ne bi bio potpun. Mnogi će reći da je ovo glupost. Drugi će reći da ne postoji lijek za sve bolesti. Svima koji sumnjaju, moramo da kažemo sa svom ozbiljnošću, da su dobro kombinovani i odabrani post i dijeta najbliži ‘liječenju svega’ što je moguće zamisliti».
Odmor za tijelo i um
Osim Šeltona i brojni drugi naučnici širom svijeta istraživali su kako Ramazanski post utiče na zdravlje. Svako od njih na post gleda kao na «operaciju bez noža». S vjerskog aspekta treba reći da Božiji Poslanik Muhammed, s.a.v.s., direktno ukazuje da važnost posta, te kaže «Postite, pa ćete biti zdravi!». Čovjek ne treba biti sklon prejedanju, pretjerivanju u hrani i piću, jer osim što na taj način uništava organizam, stvara plodno tlo za mnoge bolesti i umrtvljuje svoje tijelo. Naučnici su dokazali da jedan dan posta iz tijela otklanja ostatke deset dana. 36 dana posta bilo bi dovoljno da se iz organizma uklone svi otrovi koji su se nagomilali tokom cijele godine. Osim što odmara tijelo i um, te otklanja neke tegobe, post ima i mnoge druge pozitivne učinke.
Mnogi ucenjaci našeg vremena posvetili su pažnju pojašnjenju zdravstvenih koristi islamskog posta oslanjajuci se u tome na dostignuca (otkrica) savremene medicine. Organizovali su posebne seminare i kongrese na kojima su govorili o znanstvenoj nadnaravnosti Kur’ana i njegovih propisa. Iznijeli su naucne cinjenice koje potvrduju pozitivan uticaj posta na sve dijelove tijela i pomaže u lijecenju stomacnih bolesti, što nije bilo poznato prijašnjim ucenjacima. Bitno je napomenuti da cilj navodenja zdravstvenih koristi posta nije podstaci ljude na post zbog zdravstvenih razloga, nego povecanje ubjedenja vjernicima i podsticanje slabih duša na ozbiljno razmišljanje o Allahovoj vjeri, velicini, mudrosti i nadnaravnosti njenih propisa.Ovdje ćemo spomenuti koristi koje je naveo doktor Abdulaziz b. Ismail u knjizi “El-Islamu vet-Tibbul-hadisu”(Islam i savremena medicina), koji kaže: “Pokazalo se da je post koristan u mnogim situacijama, predstavlja jedinstven lijek u odredenim bolestima, a najvažniji lijek u zaštiti od sljedecih bolesti: Trajni poremecaj crijeva popracen fermentacionim reakcijama unutar bjelancevina i škroba, u ovom slucaju pomaže post a posebno nekonzumiranje vode izmedu dva obroka ili veliki razmak izmedu dva obroka kao što je slucaj s postom.2. Naglo povecanje tjelesne težine koje dolazi od mnoštva hrane i malo kretanja. Post je najkorisniji lijek za ovu bolest s time da je potrebno umjereno uzimanje hrane u vrijeme iftara i zadovoljavanje vodom u vrijeme sehura. 3. Povecanje krvnog pritiska što se posebno manifestuje u vrijeme povecanog raskoša (ugodnosti) i duševnih afekata. Mjesec ramazan je blagodat i blagoslov za ovakvu vrstu poremecaja, a pogotovo ako se radi o osobama kod kojih je tjelesna težina prešla prirodnu granicu.
4. Trajna upala bubrega popracena kihanjem i podbuhlošcu (otecenošcu). 5. Srcane bolesti popracene podbuhlošcu.
6. Trajna upala zglobova narocito ako je popracena debljinom, što je karakteristicno za žene iznad 40 godina. Možda ce neko reci: “Osoba koja je pogodena nekom od navedenih bolesti mora se savjetovati sa doktorom po pitanju posta (tj. da li može postiti ili ne), dok je post propisan zdravim osobama?
Kažemo: “Slažemo se sa tom konstatacijom, medutim, post je koristan zdravim osobama sa tog aspekta što ih cuva od navedenih bolesti. Sve ove bolesti razvijaju se postepeno tako da ih covjek ne može otkriti u njihovom pocetnom stadiju. Ono što je sigurno i medicinski potvrdeno jeste da post predstavlja preventivnu zaštitu od ovih bolesti. Statisticki podaci u koje nema nikakve sumnje, pokazali su da debljina (gojaznost) cini tijelo podobnim za prihvatanje razlicitih vrsta oboljenja, kao što su šecer, povecanje krvnog pritiska, trajna upala zglobova i sl. Suprotno od toga smanjenje tjelesne težine cini tijelo otpornim prema spomenutim bolestima. (23,24 str.)
Zdrav čovjek ima hiljadu želja, bolestan samo jednu – da ozdravi.
Put do zdravlja vodi preko stomaka, pa se post preporučuje ne samo iz
vjerskih, nego i medicinskih razloga. Ramazanski post traje 30 dana,
tokom kojih se na prirodan način iz organizma izbacuju svi otrovi.
Ustezanje od vode za tijelo je teže nego ustezanje od hrane, jer bez
vode čovjek može živjeti samo 15 dana, a bez hrane čovjek može izdržati
60 dana. Upravo zato po islamu post je ograničen na period od zore do
zalaska sunca. U to vrijeme svaki postač treba da duhovno ojača,
preispita sebe i svoje postupke, testira snagu volje, strpljenje i
toleranciju. Post povećava energetske potencijale, jača imunološki
sistem, podstiče ozdravljenje, obnavlja krvne stanice, ubrzava
metabolizam, topi salo, poboljšava san…. Ovaj popis bi mogao ići dalje,
jer se postom izoštrava um, povećava fizička i mentalna produktivnost,
poboljšava mentalno i emocionalno stanje, te potiče dugovječnost. Sve u
svemu blagodati posta su ogromne i vrijedi se na njih posebno osvrnuti.Čišćenje organizma od toksina
Tokom posta jetra intenzivira svoje aktivnosti.
Tijelo se oslobadja toksina kroz mokraćni mjehur i debelo crijevo. Na
početku posta javljaju se glavobolja, slabost, nervoza i neraspoloženje,
zato što se tijelo oslobađa taloga iz tkiva, čijim topljenjem nastaju
otrovi koji odlaze u krv prije nego što se izbace iz tijela. Tri do
četiri dana nakon početka posta organizam poseže za rezervama
bjelančevina i masnoća iz tijela. Loš zadah i neprijatan miris tjelesnih
izlučevina znak su da se organizam čisti od toksina. Drugi stepen posta
(3. do 7. dan) uključuje čišćenje sluzi, masnoća, odumrlih stanica i
drugih toksina koji lakše izlaze iz sistema. Nakon samo tri dana posta
želja za jelom je smanjena, a organizam pun energije jer se počinje
izlučivati endorfin koji ublažuje bol i podiže raspoloženje.
Smanjen rizik od moždanog udara
Stručnjaci američkog Nacionalnog instituta za prehranu tokom Ramazana proveli su istraživanje u Tunisu nad 30 zdravih osoba. Rezultat je pokazao da je kod postača nivo dobrog holesterola povećan za 20 posto. Loš holesterol se taloži na stijenkama krvnih žila, što uzrokuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Dobar holesterol ima suprotan učinak. Potrošnja zasićenih masnoća povećava nivo lošeg holesterola. Tijekom posta tijelo troši dio svojih masnih rezervi, koje pomaže u smanjenju holesterola u krvi, a time i smanjuje rizik od moždanog udara.
«Odmor» za srce
U normalnim okolnostima 10% od iznosa krvi koja je potrebna srcu, odlazi na probavni sistem. Tokom gladovanja, taj postotak se smanjuje, jer srce radi manje intenzivno i troši manje krvi. Tako srce za vrijeme posta uštedi oko 14.000 otkucaja na 24 sata. Manje hrane u crijevima znači manji pritisak stomaka na grudi, što pospješuje disanje te se pluća, a potom i sve stanice organizma, brže i bolje opskrbljuju kisikom. U tom stanju pluća se šire bez prepreka. Također, smanjuje se pritisak na srce zato što nema potrebe za pumpanjem veće količine krvi u probavni sistem.
Smanjenje krvnog pritiska
Smanjena koncentracija tjelesnih tekućina tokom posta pozitivno utječe na bubrege i dovodi do smanjenja krvnog pritiska. Za vrijeme gladovanja smanjuje se koncentracija soli kao što su natrij, kalcijum oksalat i fosfat, što spriječava formiranje kamenca i tumora.
Podmladjivanje organizma
Ljudsko tijelo je savršen organizam u kojemu se radja i umire više od 2,5 miliona stanica. Organizam je toliko inteligentan da za vrijeme posta prvo jede svoje štetne djelove (izrasline, tumore, bolesna tkiva…).Gladovanjem tijelo počinje više raditi i aktivirati obnavljanje stanica. Cjelokupni organizam se osvježava, obnavlja i podmladjuje.
Gubitak kilograma
Kada 30 dana u svoj organizam unosite ograničene količine hrane i pića sasvim je normalno da dodje do gubitka kilograma. Prema američkom doktoru Herbertu Šeltonu kada ne uzimamo hranu, organizam se hrani deponovanim rezervama koje se nalaze u krvi, kostima, u jetri, u žlijezdama, pa čak i u samim ćelijama od kojih se tijelo sastoji. U njima se nalazi skladište proteina, masti, šećera, vitamina i minerala, pa tkiva prelaze na korišćenje rezervi obrnutim redom u odnosu na njihovu važnost u organizmu. Prva na redu za trošenje je mast.
Čistija koža
Isto kao i u krvi, tako i u našem organizmu post smanjuje udio vode, a ova činjenica doprinosi liječenju mnogih bolesti kože i dovodi do poboljšanja imuniteta. U odnosu na nepostače, vrlo je mala mogućnost da će postač oboliti od kožnih bolesti koje se prenose preko velikih područja tijela. S postom isčezavaju alergije, migrene, akne, a pozitivno djeluje i na liječenje raka.
Olakšan rad probavnog sistema
Post olakšava rad probavnog sistema, jer se u organizam unosi manje hrane i pića. Sam tim smanjuje se kiselost želuca, od koje pate milioni osoba širom svijeta. Ujedno se smanjuju rizik od peptičkog ulkusa, koji nastaje zbog narušene ravnoteže između agresivnih faktora (želučana kiselina, pepsin i dr.) i obrambenih mehanizama sluznice gastrointestinalnog trakta (mukus, bikarbonati, mikrocirkulacija, prostaglandini i dr.). Naučnici su se složili da se zahvaljujući postu s varenja hrane energija usmjerava na druge značajnije aktivnosti.
Preventiva kod dijabetesa
Izvrsna prilika za regulisanje rada gušterače je suzdržavanje od hrane i pića. Gušterača izlučuje inzulin, koji pretvara šećer u suhe ili masne tvari koje se akumuliraju u tkivima. Kod osoba s povećanom tjelesnom težinom i velikim brojem masnih stanica pojačana je potreba za inzulinom, ali nakon nekog vremena gušterača postaje umorna i više ga ne može proizvesti. Javlja se umor, iscrpljenost, žedj i pojačano mokrenje, što nagovještava dijabetes. Debele osobe trebale bi postiti jer će njihovo tijelo tokom posta potrošiti 97% masnoće, a i gušterači će biti omogućeno da radi normalnije.
Poboljšanje vida
Poslije posta čovjek vidi dva puta bolje, jer se s postom vid izoštrava. Post smanjuje unutrašnji pritisak očne jabučice, što je posebno značajno kod pacijenata koji imaju glaukom ili oboljenja mrežnice.
PMS
Post smanjuje sadržaj vode u krvi, što dovodi do njezina zadebljanja i smanjenja težine krvi od 26%. Količina krvi u žilama se smanjuje, a povećava oslobađanje prostaglandina. Zato post može umanjiti bolove kod PMS-a.
Razlika izmedju posta i dijete
Post se često poistovjećuje s dijetom. No ova dva izraza se dosta razlikuju. Dijeta je poseban režim ishrane, s odabranim namirnicama i unaprijed odredjenim pravilima. Tada govorimo o apstinenciji ili suzdražavanju od unosa odredjene hrane i pića. Kod Ramazanskog posta od zore do zalaska sunca morate se potpuno suzdržavati od unosa hrane i pića, što kao nuspojavu ima gubitak kilograma. Izgubljeni kilogrami mogu se po završetku mjeseca posta duplo vratiti, ukoliko ne budete paziti na ishranu.Zato vrijedi na kraju ovog teksta citirati poznatog arapskog doktora El-Harisa b. Keldeha, koji kaže: „Stomak je izvor bolesti, a paziti na ishranu glavni je lijek!“
Smanjen rizik od moždanog udara
Stručnjaci američkog Nacionalnog instituta za prehranu tokom Ramazana proveli su istraživanje u Tunisu nad 30 zdravih osoba. Rezultat je pokazao da je kod postača nivo dobrog holesterola povećan za 20 posto. Loš holesterol se taloži na stijenkama krvnih žila, što uzrokuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Dobar holesterol ima suprotan učinak. Potrošnja zasićenih masnoća povećava nivo lošeg holesterola. Tijekom posta tijelo troši dio svojih masnih rezervi, koje pomaže u smanjenju holesterola u krvi, a time i smanjuje rizik od moždanog udara.
«Odmor» za srce
U normalnim okolnostima 10% od iznosa krvi koja je potrebna srcu, odlazi na probavni sistem. Tokom gladovanja, taj postotak se smanjuje, jer srce radi manje intenzivno i troši manje krvi. Tako srce za vrijeme posta uštedi oko 14.000 otkucaja na 24 sata. Manje hrane u crijevima znači manji pritisak stomaka na grudi, što pospješuje disanje te se pluća, a potom i sve stanice organizma, brže i bolje opskrbljuju kisikom. U tom stanju pluća se šire bez prepreka. Također, smanjuje se pritisak na srce zato što nema potrebe za pumpanjem veće količine krvi u probavni sistem.
Smanjenje krvnog pritiska
Smanjena koncentracija tjelesnih tekućina tokom posta pozitivno utječe na bubrege i dovodi do smanjenja krvnog pritiska. Za vrijeme gladovanja smanjuje se koncentracija soli kao što su natrij, kalcijum oksalat i fosfat, što spriječava formiranje kamenca i tumora.
Podmladjivanje organizma
Ljudsko tijelo je savršen organizam u kojemu se radja i umire više od 2,5 miliona stanica. Organizam je toliko inteligentan da za vrijeme posta prvo jede svoje štetne djelove (izrasline, tumore, bolesna tkiva…).Gladovanjem tijelo počinje više raditi i aktivirati obnavljanje stanica. Cjelokupni organizam se osvježava, obnavlja i podmladjuje.
Gubitak kilograma
Kada 30 dana u svoj organizam unosite ograničene količine hrane i pića sasvim je normalno da dodje do gubitka kilograma. Prema američkom doktoru Herbertu Šeltonu kada ne uzimamo hranu, organizam se hrani deponovanim rezervama koje se nalaze u krvi, kostima, u jetri, u žlijezdama, pa čak i u samim ćelijama od kojih se tijelo sastoji. U njima se nalazi skladište proteina, masti, šećera, vitamina i minerala, pa tkiva prelaze na korišćenje rezervi obrnutim redom u odnosu na njihovu važnost u organizmu. Prva na redu za trošenje je mast.
Čistija koža
Isto kao i u krvi, tako i u našem organizmu post smanjuje udio vode, a ova činjenica doprinosi liječenju mnogih bolesti kože i dovodi do poboljšanja imuniteta. U odnosu na nepostače, vrlo je mala mogućnost da će postač oboliti od kožnih bolesti koje se prenose preko velikih područja tijela. S postom isčezavaju alergije, migrene, akne, a pozitivno djeluje i na liječenje raka.
Olakšan rad probavnog sistema
Post olakšava rad probavnog sistema, jer se u organizam unosi manje hrane i pića. Sam tim smanjuje se kiselost želuca, od koje pate milioni osoba širom svijeta. Ujedno se smanjuju rizik od peptičkog ulkusa, koji nastaje zbog narušene ravnoteže između agresivnih faktora (želučana kiselina, pepsin i dr.) i obrambenih mehanizama sluznice gastrointestinalnog trakta (mukus, bikarbonati, mikrocirkulacija, prostaglandini i dr.). Naučnici su se složili da se zahvaljujući postu s varenja hrane energija usmjerava na druge značajnije aktivnosti.
Preventiva kod dijabetesa
Izvrsna prilika za regulisanje rada gušterače je suzdržavanje od hrane i pića. Gušterača izlučuje inzulin, koji pretvara šećer u suhe ili masne tvari koje se akumuliraju u tkivima. Kod osoba s povećanom tjelesnom težinom i velikim brojem masnih stanica pojačana je potreba za inzulinom, ali nakon nekog vremena gušterača postaje umorna i više ga ne može proizvesti. Javlja se umor, iscrpljenost, žedj i pojačano mokrenje, što nagovještava dijabetes. Debele osobe trebale bi postiti jer će njihovo tijelo tokom posta potrošiti 97% masnoće, a i gušterači će biti omogućeno da radi normalnije.
Poboljšanje vida
Poslije posta čovjek vidi dva puta bolje, jer se s postom vid izoštrava. Post smanjuje unutrašnji pritisak očne jabučice, što je posebno značajno kod pacijenata koji imaju glaukom ili oboljenja mrežnice.
PMS
Post smanjuje sadržaj vode u krvi, što dovodi do njezina zadebljanja i smanjenja težine krvi od 26%. Količina krvi u žilama se smanjuje, a povećava oslobađanje prostaglandina. Zato post može umanjiti bolove kod PMS-a.
Razlika izmedju posta i dijete
Post se često poistovjećuje s dijetom. No ova dva izraza se dosta razlikuju. Dijeta je poseban režim ishrane, s odabranim namirnicama i unaprijed odredjenim pravilima. Tada govorimo o apstinenciji ili suzdražavanju od unosa odredjene hrane i pića. Kod Ramazanskog posta od zore do zalaska sunca morate se potpuno suzdržavati od unosa hrane i pića, što kao nuspojavu ima gubitak kilograma. Izgubljeni kilogrami mogu se po završetku mjeseca posta duplo vratiti, ukoliko ne budete paziti na ishranu.Zato vrijedi na kraju ovog teksta citirati poznatog arapskog doktora El-Harisa b. Keldeha, koji kaže: „Stomak je izvor bolesti, a paziti na ishranu glavni je lijek!“
Postom do izlječenja raka U knjizi: Rak, leukemija i druge
prividno neizlječive bolesti izlječive prirodnim putem, austrijski
ljekar 80-godišnjak R. Brojs tvrdi da se rak može izliječiti pomoću
posta, putem unutrašnjih sila koje svaki organizam ima u sebi.Po njemu
“post jeste i ostaje za sada najdragocjeniji oblik liječenja bolesti”.
Brojka od preko 10.000 izliječenih ovom terapijom uvijek mu je iznova
služila kao dokaz da nema ničeg radikalnijeg i ljekovitijeg od
dobrovoljnog odricanja od hrane i omogućavanje liječenja unutrašnjim
silama koje u sebi ima svaki organizam. Međutim, tu unutrašnju silu
veoma malo poštujemo. Iz neznanja zanemarujemo ono što je čovjekov
Stvoritelj stavio u njegovo tijelo. Brojsov metod liječenja postom
polazi od teorije da za vrijeme posta, da bi se održali vitalni organi
organizma, tijelo mora “pojesti tumor i sve drugo što ne pripada
organizmu.”Onaj, kome post nije stran, odmah shvata suštinu, jer za
vrijeme posta tijelo se oslobađa svega onoga što mu ne prpada, pa tako u
stvarnosti razdvaja sve što je bolesno od zdravog, sve dok tijelo još
raspolaže sopstvenim rezervama snage i bolesnik gaji uvjerenje
postojanja božanske sile liječenja u sebi.Brojs često podsjeća da je
tumor samostalna izraslina i da njegove ćelije mogu da nestanu jedino
postom, jer su i nastale usled pogrešne ishrane. Iz iskustva znamo da se
tijelo odricanjem od hrane oslobadja svega što mu je strano, tj. svega
što ne pripada organizmu.
Uloga posta u liječenju duševnih oboljenja
Nije potrebno veliko znanje pa da se spozna vrijednost islamskog posta za zdravlje ljudi. O tome se danas piše ne samo u naučnim časopisima i stručno-medicinskim knjigama, već i u takvima koje nisu ni najmanje naklonjene vjeri, ali informiraju o dostignućima nauke i uspjesima iz prakse.
Manje je poznato da i psihoterapija pridaje značaj postu. Pod psihoterapijom se podrazumijeva liječenje duše, psihe. Naučno rečeno, to je metoda liječenja koja se primjenjuje kod svih neuroza, a u nekim slučajevima i kod psihoze.
Veoma su vrijedni pažnje rezultati do kojih je došao ruski psihijatar dr. J. Nikolajev, primarius jedne klinike za duševna oboljenja nedaleko od Moskve. On je sa uspjehom primjenio novi postupak u liječenju mentalno oboljelih terapijom koja se sastoji u potpunom i dugotrajnom postu. Odbijanje hrane čest je sindrom akutne šizofrenije. Takvi su bolesnici do sada prinudno hranjeni. Međutim, dr. Nikolajev je takvu reakciju shvatio kao spontano opiranje bolesnikovog organizma, pa je došao na ideju da pokuša primijeniti metodu totalnog posta. Za vrijeme posta bolesnici dobijaju samo vodu, vitaminske injekcije i rastopine nekih mineralnih soli. Otkrice dr. Nikolajeva važno je i sa jedne druge strane. Ono, naime, ide u prilog jednoj od novijih i najznačajnijih hipoteza o uzrocima nastanka šizofrenije. Prema toj hipotezi, šizofrnija je organska bolest fiziološke prirode izazvana poremećajima u metabolizmu, tj. u hemijskim procesima bolesnikova tijela u toku kojeg se stvaraju neke otrovne supstance koje negativno djeluju na rad mozga, upravo kao kod droge. Post, prema Nikolajevu, pruža organizmu priliku da se “pročisti” od tih supstanci, da uspostavi svoj metabolički ekvilibri i da ozdravi.
Naša je štampa pisala o slučaju izlječenja teške upale zglobova postom, čija je terapija trajala mjesec i po dana. Poznato je da je Mahatma Gandi političar i filozof imao 64 godine kada je 1933. god. proveo svoj čuveni totalni post. Prema nalazima liječnika koji su ga nadzirali, nakon deset dana posta toliko se podmladio da je izgledao kao da je četrdesetogodisnjak.
Prema tome, sve islamske ustanove i propisi imaju svoje duboko opravdanje. Savremena nauka ih takoreći svakodnevno potvrđuje.
Islamski post je ljudska potreba. Postom se liječi i tijelo i duša i to bez nekih posebnih izdataka i troškova. Post je veliki prijatelj.
Nije potrebno veliko znanje pa da se spozna vrijednost islamskog posta za zdravlje ljudi. O tome se danas piše ne samo u naučnim časopisima i stručno-medicinskim knjigama, već i u takvima koje nisu ni najmanje naklonjene vjeri, ali informiraju o dostignućima nauke i uspjesima iz prakse.
Manje je poznato da i psihoterapija pridaje značaj postu. Pod psihoterapijom se podrazumijeva liječenje duše, psihe. Naučno rečeno, to je metoda liječenja koja se primjenjuje kod svih neuroza, a u nekim slučajevima i kod psihoze.
Veoma su vrijedni pažnje rezultati do kojih je došao ruski psihijatar dr. J. Nikolajev, primarius jedne klinike za duševna oboljenja nedaleko od Moskve. On je sa uspjehom primjenio novi postupak u liječenju mentalno oboljelih terapijom koja se sastoji u potpunom i dugotrajnom postu. Odbijanje hrane čest je sindrom akutne šizofrenije. Takvi su bolesnici do sada prinudno hranjeni. Međutim, dr. Nikolajev je takvu reakciju shvatio kao spontano opiranje bolesnikovog organizma, pa je došao na ideju da pokuša primijeniti metodu totalnog posta. Za vrijeme posta bolesnici dobijaju samo vodu, vitaminske injekcije i rastopine nekih mineralnih soli. Otkrice dr. Nikolajeva važno je i sa jedne druge strane. Ono, naime, ide u prilog jednoj od novijih i najznačajnijih hipoteza o uzrocima nastanka šizofrenije. Prema toj hipotezi, šizofrnija je organska bolest fiziološke prirode izazvana poremećajima u metabolizmu, tj. u hemijskim procesima bolesnikova tijela u toku kojeg se stvaraju neke otrovne supstance koje negativno djeluju na rad mozga, upravo kao kod droge. Post, prema Nikolajevu, pruža organizmu priliku da se “pročisti” od tih supstanci, da uspostavi svoj metabolički ekvilibri i da ozdravi.
Naša je štampa pisala o slučaju izlječenja teške upale zglobova postom, čija je terapija trajala mjesec i po dana. Poznato je da je Mahatma Gandi političar i filozof imao 64 godine kada je 1933. god. proveo svoj čuveni totalni post. Prema nalazima liječnika koji su ga nadzirali, nakon deset dana posta toliko se podmladio da je izgledao kao da je četrdesetogodisnjak.
Prema tome, sve islamske ustanove i propisi imaju svoje duboko opravdanje. Savremena nauka ih takoreći svakodnevno potvrđuje.
Islamski post je ljudska potreba. Postom se liječi i tijelo i duša i to bez nekih posebnih izdataka i troškova. Post je veliki prijatelj.
Duhovna komponenta posta
-Raštrkanost ili nesredenost srca
-Umaranje (slamanje) duše gledanjem u ono do cega ne može doci. -Gubitak slasti u ibadetu.
Kaže pjesnik: Pozdravi se sa svjetlošcu imana
ako ne sputaš svoje oci i ne budeš ih cuvao od harama
nece osjetiti slast imana osim onaj ko svoj pogled obara
- Kazna koju mu je Allah pripremio zbog narušavanja tude casti i gledanja tudih sramota. Suprotno ovome, onaj ko bude obarao pogled, snaci ce ga tri velika dobra: -Svjetlost u srcu, povecanje imana, bježanje šejtana od njega.
Specificnosti ramazana Povezivanje šejtana u okove i lance tako da ne mogu doci do Allahovih robova, postaca i odvratiti ih sa puta istine i dobra. Na ovaj nacin Allah, dž.š., ih pomaže i veže njihovog ljutog neprijatelja, koji poziva svoje sljedbenike da budu od stanovnika ognja užarenog. Zbog toga nalazimo kod postaca veliku želju za cinjenjem dobra i ostavljanjem zla, za razliku od drugih mjeseci.
Zadah iz usta postaca ljepši je kod Allaha od mirisa mošusa. Kada kažemo zadah (ar. haluf) mislimo na neugodni miris koji dolazi iz usta usljed ispražnjenosti želuca od hrane. Taj zadah je ljudima neprijatan (neugodan) ali je, kao što smo culi, kod Allaha ljepši od mirisa mošusa. Razlog tome je što je on produkt ibadeta i pokornosti Allahu, dž.š., a sve što je produkt ibadeta i pokornosti Allah, dž.š., voli i daje u zamjenu za njega ono što je bolje i ljepše. Nagrada za post nije ogranicena odredenim brojem i kolicinom. Allah za njega posebno nagraduje kao što smo naveli u hadisu Ebu Hurejre (… osim posta. On je Moj i Ja za njega nagradujem.) Kako smo zakljucili iz ovih Allahovih rijeci da je nagrada za post neogranicena? Poznato je da se za dobra djela dobiva desetorostruka ili sedamstorostruka nagrada, a što se tice posta Allah, dž.š., je nagradu za njega pripisao Sebi bez spominjanja odredenog broja, a On je Najplemenitiji i Najdarežljiviji. U drugom hadisu jasno se navodi da je nagrada za post neogranicena i poznata samo Allahu, dž.š. Kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Što se tice djela ciju nagradu ne zna niko sem Allah, to je post.”
Allah, dž.š., je pripisao post Sebi i izdvojio ga izmedu ostalih djela zbog toga što je iskrenost u njemu posebno izražena i teško ju je pomiješati sa licemjerstvom i pretvaranjem. Post je tajna izmedu roba i njegova Gospodara i nemoguce je da za nju zna iko osim njih. Drugim rijecima receno; nije li postac u stanju, kada se osami, prekinuti post, jesti, piti i raditi sve ono što mu je Allah zabranio samim postom, a zatim pred ljudima glumiti da posti? Jeste, u stanju je da takvo što uradi, ali to on ipak ne radi jer je svjestan da ga njegov Gospodar nadzire kada je s ljudima i kada je sam i da Mu i najsitnija stvar ne može promaci. Zbog toga kaže Allah, dž.š., u hadisu kudsijju hvaleci postace:”… ostavlja hranu, pice i prohtjeve radi Mene.” Post je štit koji štiti i cuva postaca od bezvrijednog i bestidnog govora kao što kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Kada covjek bude postio, neka izbjegava bestidni govor i neka se ne prepire.” Takoder post cuva postaca od Vatre, da nas Allah sacuva i udalji od nje.
Preciznije receno post ima svoju materijalnu i duhovnu komponentu.
Duhovna komponenta je cilj dok je materijalna komponenta samo sredstvo
do tog cilja. Zbog toga cemo u narednom tekstu kazati nešto više o
duhovnoj strani posta, tj. o njegovim najbitnijim segmentima: postu
srca, jezika i ociju.Post srca
Vjernicko srce treba da ostavlja samodopadanje (umišljenost) što
znaci: videnje vlastite licnosti na jednom zavidnom nivou i sa osobinama
koje ne posjeduju drugi. Najbolji lijek za ovu vrstu bolesti je
osvrtanje na hiljade manjkavosti i slabosti koje posjeduje i koje možda
na tren zaboravi, jer je njegovo prirodno svojstvo zaborav. Nadam se da
niko od nas ne bi volio da mu Onaj koji ne zaboravlja i zna ono što je
vidljivo i nevidljivo, pokaže sve njegove pogreške, mahane i propuste
pred ljudima. Vjernicko srce ostavlja zavist i mržnju koji upropaštavaju
dobra djela, zatamnjuju srce i otežavaju na taj nacin kretanje covjeka
ka njegovom Gospodaru. U Džennet nece uci osim cisto i sacuvano srce kao
što kaže Allah, dž.š.:”Na dan kada nece nikakvo blago, a ni sinovi, od
koristi biti, samo ce onaj koji Allahu srca cista dode spašen biti.”
(Prijevod znacenja – Eš-Šu’ara’ 88.-89.)Post jezika
Koliko je postaca upropastilo svoj post onoga trenutka kada su
dozvolili da sa njihovih jezika izlaze otrovne, ružne i teške rijeci
koje zagorcavaju život njihovim bližnjima, unose nemir u njihova srca i
siju nered i nepravdu medu vjernicima? Jezik je izvor velikog broja zala
i ne može ga pobijediti osim onaj koji uloži veliki trud i cesto moli
Allaha da mu pomogne u tome. Najveca zla koja proizvodi jezik su:
ogovaranje, laž, prenošenje tudih rijeci sa ciljem širenja nereda medu
ljudima, bestidan govor, psovka, proklinjanje, lažno svjedocenje i
dr.Jezik može biti put ka dobru i ka zlu. Blago onome ko njime bude
spominjao Allaha, tražio oprosta od Njega, hvalio Ga i slavio,
zahvaljivao Mu i kajao se pred Njim, a teško onome ko njime bude
narušavao casti drugih, vrijedao Allahove svetinje (mislimo na sve ono
što je u Islamu sveto) i omalovažavao tude vrijednosti. Cijenjena i
uvažena braco i sestre postaci! Ovlažite vaše jezike spominjanjem Allaha
i ispravite njihove pogreške bogobojaznošcu i strahopoštovanjem prema
vašem Velikom i Uzvišenom Gospodaru.Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
“Onaj ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka govori dobro ili neka šuti.”(Buhari i Muslim)
Post ociju Post ociju se ocituje u njihovom cuvanju od onoga
što je Allah zabranio, kao što je gledanje razvratnih slika (na TV
ekranu i casopisima), tudih žena (ljudi) i sl. Oci su prolaz ili kapija
koja vode srcu i onaj ko ne bude cuvao pogled od onoga što je
zabranjeno, bit ce pogoden sa cetiri zla:
-Umaranje (slamanje) duše gledanjem u ono do cega ne može doci. -Gubitak slasti u ibadetu.
Kaže pjesnik: Pozdravi se sa svjetlošcu imana
ako ne sputaš svoje oci i ne budeš ih cuvao od harama
nece osjetiti slast imana osim onaj ko svoj pogled obara
- Kazna koju mu je Allah pripremio zbog narušavanja tude casti i gledanja tudih sramota. Suprotno ovome, onaj ko bude obarao pogled, snaci ce ga tri velika dobra: -Svjetlost u srcu, povecanje imana, bježanje šejtana od njega.
Specificnosti ramazana Povezivanje šejtana u okove i lance tako da ne mogu doci do Allahovih robova, postaca i odvratiti ih sa puta istine i dobra. Na ovaj nacin Allah, dž.š., ih pomaže i veže njihovog ljutog neprijatelja, koji poziva svoje sljedbenike da budu od stanovnika ognja užarenog. Zbog toga nalazimo kod postaca veliku želju za cinjenjem dobra i ostavljanjem zla, za razliku od drugih mjeseci.
Zadah iz usta postaca ljepši je kod Allaha od mirisa mošusa. Kada kažemo zadah (ar. haluf) mislimo na neugodni miris koji dolazi iz usta usljed ispražnjenosti želuca od hrane. Taj zadah je ljudima neprijatan (neugodan) ali je, kao što smo culi, kod Allaha ljepši od mirisa mošusa. Razlog tome je što je on produkt ibadeta i pokornosti Allahu, dž.š., a sve što je produkt ibadeta i pokornosti Allah, dž.š., voli i daje u zamjenu za njega ono što je bolje i ljepše. Nagrada za post nije ogranicena odredenim brojem i kolicinom. Allah za njega posebno nagraduje kao što smo naveli u hadisu Ebu Hurejre (… osim posta. On je Moj i Ja za njega nagradujem.) Kako smo zakljucili iz ovih Allahovih rijeci da je nagrada za post neogranicena? Poznato je da se za dobra djela dobiva desetorostruka ili sedamstorostruka nagrada, a što se tice posta Allah, dž.š., je nagradu za njega pripisao Sebi bez spominjanja odredenog broja, a On je Najplemenitiji i Najdarežljiviji. U drugom hadisu jasno se navodi da je nagrada za post neogranicena i poznata samo Allahu, dž.š. Kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Što se tice djela ciju nagradu ne zna niko sem Allah, to je post.”
Allah, dž.š., je pripisao post Sebi i izdvojio ga izmedu ostalih djela zbog toga što je iskrenost u njemu posebno izražena i teško ju je pomiješati sa licemjerstvom i pretvaranjem. Post je tajna izmedu roba i njegova Gospodara i nemoguce je da za nju zna iko osim njih. Drugim rijecima receno; nije li postac u stanju, kada se osami, prekinuti post, jesti, piti i raditi sve ono što mu je Allah zabranio samim postom, a zatim pred ljudima glumiti da posti? Jeste, u stanju je da takvo što uradi, ali to on ipak ne radi jer je svjestan da ga njegov Gospodar nadzire kada je s ljudima i kada je sam i da Mu i najsitnija stvar ne može promaci. Zbog toga kaže Allah, dž.š., u hadisu kudsijju hvaleci postace:”… ostavlja hranu, pice i prohtjeve radi Mene.” Post je štit koji štiti i cuva postaca od bezvrijednog i bestidnog govora kao što kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Kada covjek bude postio, neka izbjegava bestidni govor i neka se ne prepire.” Takoder post cuva postaca od Vatre, da nas Allah sacuva i udalji od nje.
Primjeri učinka posta na pojedine organe
Imuni sistem ima zadaću da se bori protiv raznih materija i klica
stranih našem organizmu koji velikim dijelom dospijevaju u naš
organizam putem hrane, pa za vrijeme posta tako reći imuni sistem nema
posla sa tim materijama već preusmjerava svoje aktivnosti u druge
organske sisteme i efikasnije je u otklanjanju displazija i
prekanceroza, tj. promjena koje prethode karcinomu.Sa fiziološkog
aspekta post nastupa sa početkom korištenja masti kao izvora energije, a
to je otprilike 8-10 sati nakon prekida unosa hrane, tj. nakon jela.
Nizak nivo ugljenih hidrata, uzrokovan postom, u krvi smanjuje potrebe
našeg tijela za inzulinom, a time se štedi gušterača što bi
predstavljalo efikasnu i jeftinu metodu prevencije dijabetesa.Sistem
organa za varenje za svoje vlastite aktivnosti probave hrane koristi
velike količine energije iz tijela! U toku posta ta energija se
preusmjerava za druge potrebe organizma, a sam probavni sistem se
regeneriše: popravljaju se eventualna oštećenja sluznice koja su podloga
ulkusima, gušterača i jetra smanjuju lučenje i regenerišu svoje
kapacitete za lučenje probavnih sokova.
Post štedi srce
Srce je poprečno prugasti mišić, organ koji neumorno obavlja svoju funkciju 24 sahata dnevno, 365 dana u godini. Između sistole i dijastole srce hvata kratki interval za odmor. To znači da se srce jednog sedamdesetogodišnjaka odmara oko sedam godina. Taj najopterećeniji organ u tijelu kuca oko 70 puta u minuti, a oko 100.000 puta u samo 24 sata, za vrijeme posta srce kuca oko 60 puta u minuti, oko 85.000 puta dnevno, što znači da se sačuva više od 15.000 otkucaja srca u 24 sahata. Srce prosječno pumpa 5 litara krvi u minuti a to znači da kroz srčani mišić prođe 300 litara krvi na sat, 7200 litara na 24 h. Dok za vrijeme posta 260 litra krvi na sat, 6200 na 24 h što znači manje za 1000 litra na 24 h.
Da bismo shvatili važnost uticaja posta na rad srca, trebamo znati da su metaboličke potrebe određenog tkiva neuporedivo veće u fazi aktivnih metaboličkih procesa nego što je to slučaj u fazi mirovanja, a materije neophodne za te metaboličke procese tkivo dobija krvlju, koju kao što znamo pumpa srce. Uzećemo za primjer crijeva. 10% krvi pumpane od strane srca ide u gastrointestinalni trakt za vrijeme varenja. Ovaj iznos je smanjen za vrijeme posta.
Poslije obroka raste motorna, sekretorna, i apsorptivna aktivnost crijevnih resica čija je površina oko 250 m2, tj. otprilike površina teniskog igrališta. U svakoj resici postoji dovodni i odvodni krvni sud kroz koji srce u aktivnoj fazi varenja hrane treba da pumpa krv. Protok u narednim satima polahko opada da bi poslije nešto više od 6 sati poslije obroka uglavnom zaobilazio resice. Nije teško zaključiti kako poslije, recimo deset sati posta svaki dan u ramazanu, srce u stvari nema potrebe da pumpa krv u tu ogromnu mrežu sitnih krvnih sudova u milionima crijevnih resica. To znači manji umor i više odmora za srčani mišić.
Takođe je važno naglasiti da sve preuzete hranjive materije iz krvi od strane crijevnih resica sada idu u jetru koja je najveći unutrašnji organ, takođe sa svojim mnogobrojnim sitnim krvnim prostorima gdje će se te tvari prerađivati, što predstavlja aktivnu fazu jetre, a to opet zamara srce.
Jačanje vlastitih odbrambenih snaga
Imuni sistem ima zadaću da se bori protiv raznih materija i klica stranih našem organizmu koji velikim dijelom dospijevaju u naš organizam putem hrane, pa za vrijeme posta tako reći imuni sistem nema posla sa tim materijama već preusmjerava svoje aktivnosti u druge organske sisteme i efikasnije je u otklanjanju displazija i prekanceroza, tj. promjena koje prethode karcinomu.
U toku posta povećano je lučenje kortikosteroida, hormona nadbubrežne žlijezde, a poznat je njihov značaj danas u medicini. Oni predstavljaju okosnicu terapije mnogih, posebno upalnih oboljenja. Može se reći da ostvarivanje samo ove dobiti, dovoljna je stimulacija za post. Takođe je dokazano povećano lučenje interferona, posebne supstance koja se stvara u specijalnim ćelijama a značajan je u borbi protiv virusnih infekcija.
Prevencija gojaznosti
Detoksikacija i smanjenje tjelesne težine je još jedna dobit koju ostvarujemo putem posta. Gojaznost je u sadašnjim relevantnim medicinskim knjigama osuđena kao riziko faktor (faktor koji pospješuje nastanak) mnogih opasnih i smrtonosnih oboljenja, a prije svega srca (angina pectoris i infarkt miokarda) i krvnožilnog sistema (ateroskleroza, povišen krvni pritisak), ali i organa za disanje, varenje, izlučivanje mokraće, endokrinih žlijezda (žlijezda sa unutrašnjm lučenjem- dijabetes melitus), osteomuskularnog sistema, i svakako nepobitan je uticaj gojaznosti na mentalno zdravlje gojaznih ljudi jesr su to uglavnom osobe koje su nezadovoljne sopstvenim izgledom.
Naime, gojaznost u SAD-u je državni problem, a uzrokovan je svakako nepravilnom ishranom. Unos hrane u organizam mora obezbjediti metaboličke potrebe organizma, ali ne i prekomjerne da uzrokuje gojaznost.
Gojaznost je bez sumnje uzrokovana prekomjernim unosom energije u odnosu na njenu potrošnju. U liječenju gojaznosti dizajnirane su različite vrste dijeta, ali kod svih autora neizostavno je prisutno, u većem ili manjem stepenu ustezanje od hrane.
Svakako ćemo se složiti da odrasla osoba, koja je po islamu dužna postiti, svake godine prođe neku vrstu dijete i time prevenira ili liječi gojaznost.
Smanjenjem količine masnog tkiva smanjujemo površinu gdje se skladište otrovne lipofilne materije kojih je u ishrani savremenog čovjeka jako puno (lijekovi, pesticidi, prerađena hrana, konzervansi itd) koji su nerijetko uzrok pojavi malignih i drugih oboljenja. Takođe se smanjuje nivo masnoća u krvi , holesterola i triglicerida koji su osnova ili najznačajniji riziko faktor pojave ateroskleroze, oboljenja krvnih sudova koje je preduslov nastanka infarkta kako srčanog tako i moždanog.
Smanjuje opasnost od epileptičnog napada
Podloga epilepsije je povećana razdražljivost nervnih stasnica, a dokazano je smanjenje njhove podražljivosti tokom posta putem tranzitornog povećanja nivoa ketonskih tijela u krvi, koji smanjuju iritabilnost neurona.
Post podmlađuje organizam
Do starenja organizma može doći prijevremeno, ponekad se starenje jako ubrzava, nakupljanjem otpadnih tvari u stanicama, što opterećuje stanicu i ometa njeno normalno obnavljanje i prehranjivanje. Uslijed slabog i nedovoljnog kretanja, manjka zraka, sunca i fizičke aktivnosti sve stanice počinju jače i jače degenerirati i stariti, odnosno propadati, jer u njima nema stimulansa za življenje. One umorne i zasićene, preopterećene – umiru.
Za spriječavanje starenja, gladovanje je put koji izaziva stanicu, tkivo i organizam, da se “probude” prema životu, da se aktiviraju, a to znači da se stanice ponukaju na odbacivanje tvari koje su smetnja i opterećenja. Gladovanjem se otvaraju putevi za odbacivanje štetnih tvari i stanici se tako otvara put rasterećenja. Stare i istrošene ćelije se uklanjaju, a mlađe ih nadomještaju – spremne za život pun aktivnosti. Volja za životom pobudena gladovanjem, osjećajem gladi, duboko zahvaća cijeli organizam.
Osobitosti islamskog posta
Islamska definicija posta glasi: ” Post je uzdržavanje od jela, pića, spolnog općenja i svega onoga što kvari post od zore do zalaska sunca” U novije vrijeme sve je više ozbiljnih medicinskih studija koje potvrđuju koristi islamskog posta kako za tijelo tako i za psihu, budući da je islamski post puno više od pukog gladovanja. Naime, islamski post je jedna od najjednostavnijih i najefikasnijih metoda liječenja, a dugotrajan post prevencija je mnogim oboljenjima. Post bi čovjeku trebao biti dodatni motiv u ostavljanju onoga ono što je, po islamu, strogo zabranjeno, prije svega, ogovoranja, laži, prenošenja tuđih riječi s ciljem sijanja neprijateljstva među ljudima, nepravde, nasilja a zatim i ostalih velikih grijeha, jer svrha posta nije puko gladovanje i apstinencija od hrane, pića i strasti, nego sticanje bogobojaznosti.
Kaže Uzvišeni Allah: “O vjernici propisuje vam se post kao što je bio propinan i onima prije vas , da bi bili bogobojazni.“ (Prijevod značenja, El-Beqare, 183) Znači svrha posta i glavni njegov cilj je bogobojazbost, a to je opet uslov čovjekovog uspjeha na dunjaluku i na ahiretu. Allah nije rekao propisuje vam se post da biste blili zdravi, već bogobojazni. Međutim to ne isklučuje i druge blagodati pored osnovnog cilja. Polazeći od jednog od osnovnih principa islama, da je u svemu onom što je Allah dž.š. naredio dobro i u svemu onom što se Allah dž.š. zabranio loše, ramazanski post kao stroga islamska vjerska obaveza ima i zdravstveno korisne posljedice po postača, ako se post provodi u okvirima i granicama propisanim za post. Poznato je da čovjek može živjeti oko 40 dana samo od vode. Kod takvog posta u tijelu dolazi do različitih procesa koji dovode do nervnih poremećaja ishrane mozgu, što utiče na endokrine žlijezde, ponašanje i razdražljivost. Može doći do tzv. trovanja vodom.
Ovdje se vidi važnost ograničavanja posta na period od zore do zalaska sunca. Važno je da se nastavlja s raznovrsnom ishranom tokom iftara, što podrazumijeva namirnice iz svih prehrambenih skupina, kako bi se unijele tvari od vitalne važnosti (vitamini i minerali) i neophodne količine kalorija, čega nema u samoj vodi. Pogled na kategorije koje islam izuzima od obaveze posta sasvim je dovoljan dokaz iskrenim i pametnim osobama da islam itekako pazi da svoji propisima ne nanese štetu ljudima: djeca (pretpubertetske dobi), starije osobe, bolesnici, putnici, trudnice, dojilje i žene s menstruacijom, svaka osoba koja bi pošćenjem svoje zdravlje dovela u ozbiljnu opasnost, npr. dijabetičari na insulinskoj terapiji, teški bubrežni bolesnici i sl. Njima može biti sa medicinskog gledišta post kontraindiciran, što je u islamu takođe poznato i regulisano kroz mogućnost naknadnog posta ili hranjenja…
Hadisi o Ramazanu
Srce je poprečno prugasti mišić, organ koji neumorno obavlja svoju funkciju 24 sahata dnevno, 365 dana u godini. Između sistole i dijastole srce hvata kratki interval za odmor. To znači da se srce jednog sedamdesetogodišnjaka odmara oko sedam godina. Taj najopterećeniji organ u tijelu kuca oko 70 puta u minuti, a oko 100.000 puta u samo 24 sata, za vrijeme posta srce kuca oko 60 puta u minuti, oko 85.000 puta dnevno, što znači da se sačuva više od 15.000 otkucaja srca u 24 sahata. Srce prosječno pumpa 5 litara krvi u minuti a to znači da kroz srčani mišić prođe 300 litara krvi na sat, 7200 litara na 24 h. Dok za vrijeme posta 260 litra krvi na sat, 6200 na 24 h što znači manje za 1000 litra na 24 h.
Da bismo shvatili važnost uticaja posta na rad srca, trebamo znati da su metaboličke potrebe određenog tkiva neuporedivo veće u fazi aktivnih metaboličkih procesa nego što je to slučaj u fazi mirovanja, a materije neophodne za te metaboličke procese tkivo dobija krvlju, koju kao što znamo pumpa srce. Uzećemo za primjer crijeva. 10% krvi pumpane od strane srca ide u gastrointestinalni trakt za vrijeme varenja. Ovaj iznos je smanjen za vrijeme posta.
Poslije obroka raste motorna, sekretorna, i apsorptivna aktivnost crijevnih resica čija je površina oko 250 m2, tj. otprilike površina teniskog igrališta. U svakoj resici postoji dovodni i odvodni krvni sud kroz koji srce u aktivnoj fazi varenja hrane treba da pumpa krv. Protok u narednim satima polahko opada da bi poslije nešto više od 6 sati poslije obroka uglavnom zaobilazio resice. Nije teško zaključiti kako poslije, recimo deset sati posta svaki dan u ramazanu, srce u stvari nema potrebe da pumpa krv u tu ogromnu mrežu sitnih krvnih sudova u milionima crijevnih resica. To znači manji umor i više odmora za srčani mišić.
Takođe je važno naglasiti da sve preuzete hranjive materije iz krvi od strane crijevnih resica sada idu u jetru koja je najveći unutrašnji organ, takođe sa svojim mnogobrojnim sitnim krvnim prostorima gdje će se te tvari prerađivati, što predstavlja aktivnu fazu jetre, a to opet zamara srce.
Jačanje vlastitih odbrambenih snaga
Imuni sistem ima zadaću da se bori protiv raznih materija i klica stranih našem organizmu koji velikim dijelom dospijevaju u naš organizam putem hrane, pa za vrijeme posta tako reći imuni sistem nema posla sa tim materijama već preusmjerava svoje aktivnosti u druge organske sisteme i efikasnije je u otklanjanju displazija i prekanceroza, tj. promjena koje prethode karcinomu.
U toku posta povećano je lučenje kortikosteroida, hormona nadbubrežne žlijezde, a poznat je njihov značaj danas u medicini. Oni predstavljaju okosnicu terapije mnogih, posebno upalnih oboljenja. Može se reći da ostvarivanje samo ove dobiti, dovoljna je stimulacija za post. Takođe je dokazano povećano lučenje interferona, posebne supstance koja se stvara u specijalnim ćelijama a značajan je u borbi protiv virusnih infekcija.
Prevencija gojaznosti
Detoksikacija i smanjenje tjelesne težine je još jedna dobit koju ostvarujemo putem posta. Gojaznost je u sadašnjim relevantnim medicinskim knjigama osuđena kao riziko faktor (faktor koji pospješuje nastanak) mnogih opasnih i smrtonosnih oboljenja, a prije svega srca (angina pectoris i infarkt miokarda) i krvnožilnog sistema (ateroskleroza, povišen krvni pritisak), ali i organa za disanje, varenje, izlučivanje mokraće, endokrinih žlijezda (žlijezda sa unutrašnjm lučenjem- dijabetes melitus), osteomuskularnog sistema, i svakako nepobitan je uticaj gojaznosti na mentalno zdravlje gojaznih ljudi jesr su to uglavnom osobe koje su nezadovoljne sopstvenim izgledom.
Naime, gojaznost u SAD-u je državni problem, a uzrokovan je svakako nepravilnom ishranom. Unos hrane u organizam mora obezbjediti metaboličke potrebe organizma, ali ne i prekomjerne da uzrokuje gojaznost.
Gojaznost je bez sumnje uzrokovana prekomjernim unosom energije u odnosu na njenu potrošnju. U liječenju gojaznosti dizajnirane su različite vrste dijeta, ali kod svih autora neizostavno je prisutno, u većem ili manjem stepenu ustezanje od hrane.
Svakako ćemo se složiti da odrasla osoba, koja je po islamu dužna postiti, svake godine prođe neku vrstu dijete i time prevenira ili liječi gojaznost.
Smanjenjem količine masnog tkiva smanjujemo površinu gdje se skladište otrovne lipofilne materije kojih je u ishrani savremenog čovjeka jako puno (lijekovi, pesticidi, prerađena hrana, konzervansi itd) koji su nerijetko uzrok pojavi malignih i drugih oboljenja. Takođe se smanjuje nivo masnoća u krvi , holesterola i triglicerida koji su osnova ili najznačajniji riziko faktor pojave ateroskleroze, oboljenja krvnih sudova koje je preduslov nastanka infarkta kako srčanog tako i moždanog.
Smanjuje opasnost od epileptičnog napada
Podloga epilepsije je povećana razdražljivost nervnih stasnica, a dokazano je smanjenje njhove podražljivosti tokom posta putem tranzitornog povećanja nivoa ketonskih tijela u krvi, koji smanjuju iritabilnost neurona.
Post podmlađuje organizam
Do starenja organizma može doći prijevremeno, ponekad se starenje jako ubrzava, nakupljanjem otpadnih tvari u stanicama, što opterećuje stanicu i ometa njeno normalno obnavljanje i prehranjivanje. Uslijed slabog i nedovoljnog kretanja, manjka zraka, sunca i fizičke aktivnosti sve stanice počinju jače i jače degenerirati i stariti, odnosno propadati, jer u njima nema stimulansa za življenje. One umorne i zasićene, preopterećene – umiru.
Za spriječavanje starenja, gladovanje je put koji izaziva stanicu, tkivo i organizam, da se “probude” prema životu, da se aktiviraju, a to znači da se stanice ponukaju na odbacivanje tvari koje su smetnja i opterećenja. Gladovanjem se otvaraju putevi za odbacivanje štetnih tvari i stanici se tako otvara put rasterećenja. Stare i istrošene ćelije se uklanjaju, a mlađe ih nadomještaju – spremne za život pun aktivnosti. Volja za životom pobudena gladovanjem, osjećajem gladi, duboko zahvaća cijeli organizam.
Osobitosti islamskog posta
Islamska definicija posta glasi: ” Post je uzdržavanje od jela, pića, spolnog općenja i svega onoga što kvari post od zore do zalaska sunca” U novije vrijeme sve je više ozbiljnih medicinskih studija koje potvrđuju koristi islamskog posta kako za tijelo tako i za psihu, budući da je islamski post puno više od pukog gladovanja. Naime, islamski post je jedna od najjednostavnijih i najefikasnijih metoda liječenja, a dugotrajan post prevencija je mnogim oboljenjima. Post bi čovjeku trebao biti dodatni motiv u ostavljanju onoga ono što je, po islamu, strogo zabranjeno, prije svega, ogovoranja, laži, prenošenja tuđih riječi s ciljem sijanja neprijateljstva među ljudima, nepravde, nasilja a zatim i ostalih velikih grijeha, jer svrha posta nije puko gladovanje i apstinencija od hrane, pića i strasti, nego sticanje bogobojaznosti.
Kaže Uzvišeni Allah: “O vjernici propisuje vam se post kao što je bio propinan i onima prije vas , da bi bili bogobojazni.“ (Prijevod značenja, El-Beqare, 183) Znači svrha posta i glavni njegov cilj je bogobojazbost, a to je opet uslov čovjekovog uspjeha na dunjaluku i na ahiretu. Allah nije rekao propisuje vam se post da biste blili zdravi, već bogobojazni. Međutim to ne isklučuje i druge blagodati pored osnovnog cilja. Polazeći od jednog od osnovnih principa islama, da je u svemu onom što je Allah dž.š. naredio dobro i u svemu onom što se Allah dž.š. zabranio loše, ramazanski post kao stroga islamska vjerska obaveza ima i zdravstveno korisne posljedice po postača, ako se post provodi u okvirima i granicama propisanim za post. Poznato je da čovjek može živjeti oko 40 dana samo od vode. Kod takvog posta u tijelu dolazi do različitih procesa koji dovode do nervnih poremećaja ishrane mozgu, što utiče na endokrine žlijezde, ponašanje i razdražljivost. Može doći do tzv. trovanja vodom.
Ovdje se vidi važnost ograničavanja posta na period od zore do zalaska sunca. Važno je da se nastavlja s raznovrsnom ishranom tokom iftara, što podrazumijeva namirnice iz svih prehrambenih skupina, kako bi se unijele tvari od vitalne važnosti (vitamini i minerali) i neophodne količine kalorija, čega nema u samoj vodi. Pogled na kategorije koje islam izuzima od obaveze posta sasvim je dovoljan dokaz iskrenim i pametnim osobama da islam itekako pazi da svoji propisima ne nanese štetu ljudima: djeca (pretpubertetske dobi), starije osobe, bolesnici, putnici, trudnice, dojilje i žene s menstruacijom, svaka osoba koja bi pošćenjem svoje zdravlje dovela u ozbiljnu opasnost, npr. dijabetičari na insulinskoj terapiji, teški bubrežni bolesnici i sl. Njima može biti sa medicinskog gledišta post kontraindiciran, što je u islamu takođe poznato i regulisano kroz mogućnost naknadnog posta ili hranjenja…
Hadis Ebu Hurejre u kome se navodi da je rekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:
“Rekao je Uzvišeni Allah: “Svako djelo koje uradi sin Ademov,
pripada njemu, osim posta koji pripada Meni i Ja za njega posebno
nagradujem.” Post je zaštita covjeku. Onaj ko bude postio, neka se cuva
snošaja (polnog odnosa), i svega onog što vodi njemu i neka se ne
prepire. Ako ga neko bude grdio (psovao) ili htio zapoceti kavgu sa
njim, neka kaže: “Ja postim”. Tako mi Onoga u cijoj je ruci Muhammedova
duša, zadah iz usta postaca ce biti ljepši kod Allaha na Sudnjem danu od
mirisa mošusa. Postac ima dvije radosti; kada se iftari, raduje se
iftaru, a kada susretne svoga Gospodara, raduje se svome postu.”
(Bilježe ga Buhari 4/152 br.1904, Muslim 2/807 br.1151) Rijeci Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
” Kada nastupi prva noc ramazana, šejtani i nepokorni džini
bivaju povezani u okove, pozatvaraju se sva vrata Džehennema i
pootvaraju se sve džennetske kapije.” Svake noci ramazana doziva neki od
Allahovih glasnika: “O ti koji žudiš za dobrom, pohrli, a ti koji žudiš
za zlom, zastani. Svake noci Allah, dž.š., iskupljuje (oslobada) neke
od Svojih robova od džehennemske vatre.” (Bilježi Tirmizi br.677, Nesai
br.2107, Ibn Madže br.1643. Šejh Nasirudin el-Albani ocijenio je ovaj
hadis dobrim u Sahihu-Džamiu’ br.759)
Riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
”Post i Kur’an ce se zauzimati na Sudnjem danu za covjeka. Reći će post: “Gospodaru! Ja sam ga spriječio od hrane i prohtjeva u danima
ramazana, zato mi dozvoli da se zauzimam za njega.” Reci ce Kur’an:
“Gospodaru! Ja sam ga sprijecio da spava nocu, zato mi dozvoli da se
zauzimam za njega. Nakon toga Allah ce im dozvoliti da se zauzimaju za
njega.” (Bilježi ga Imam Ahmed u Musnedu tom II, 174 str. a šejh Albani
ga je ocijenio ispravnim u Sahihul-Džamiu’ 3882) Rijeci Poslanika, s.a.v.s.:
” Sedam je djela kod Allaha dž.š. Dva od njih su obvezavajuca
(zahtijevajuca), dva donose jednostruku nagradu (kaznu), jedno se
nagraduje desetorostruko, jedno sedamstorostruko, a za jedno se daje
nagrada ciju velicinu zna samo Allah, dž.š. Što se tice djela koja su
obvezavajuca ona su: iskreno obožavanje Allaha i nepripisivanje Allahu
druga. Onaj ko sretne Allaha sa iskrenim ibadetom i ne bude Mu pripisao
sudruga, obavezan mu je Džennet, a onaj ko Ga sretne nakon što Mu je
pripisao sudruga, obavezan mu je Džehennem. Djela koja donose
jednostruku nagradu (kaznu) su: loše djelo i namjera da se uradi dobro
djelo. Onaj ko uradi loše djelo, bit ce kažnjen jednostruko, i onaj ko
naumi uraditi dobro djelo, pa ga ne uradi, bit ce nagraden jednostruko.
Onaj ko uradi dobro djelo, bit ce nagraden desetorostruko, a onaj ko
udijeli imetak na Allahovom putu, bilo dinare bilo dirheme, imat ce
sedamstorostruku nagradu. A što se tice djela ciju nagradu ne zna niko
osim Allaha, to je post.” (Bilježi ga Ahmed tom IV, 345-346 str.,
Bejheki u Šu’abul-Iman tom VII, 198 str., Ibn Hibban u Sahihu tom VIII,
17. str., Hakim tom II, 87. str., lanac prenosioca ovog hadisa je
vjerodostojan, kao što se navodi u Mudžme’uz-Zevaid tom I, 21. str.)
“Mom ummetu je dato petero u ramazanu što nije dato nikome
prije njih: dah iz usta postača ugodniji je Allahu od mirisa miska; za
postače traži oprost i riba u moru sve dok ne prekinu svoj post; Allah
svaki dan uljepšava džennet, a potom kaže: ‘Moji čestiti robovi samo što
nisu zbacili sa sebe dunjaljučki teret i došli u tebe’; u ovom mjesecu
zli šejtani bivaju stavljeni u okove tako da ne mogu činiti zla koja
obično čine mimo ramazana; posljednje noći ramazana postačima biva
oprošteno.” Nakon tog Poslanikovog govora ashabi upitaše: “O Allahov
Poslaniče, je li ta posljednja noć Lejletu’l-kadr?” On im je odgovorio:
“Ne! Radi se o tome da onaj ko je ulagao trud, svoju nagradu dobiva onda
kada završi posao.” (Ahmed, El-Bezzar i El-Bejheki)
Post je toliko istaknut jer su njegove koristi neizbrojive, npr.:
- olakšava samokontrolu čovjeku nad njegovim strastima i slabostima;
- jača duh, čelići karakter i čini bistrom spoznaju;
- daje veću radost onima koji ibadet vrše iskrenošću svoga srca;
- osnažuje volju, odlučnost i umjerenost;
- snaži strpljivost i otpor grijesima i nastranim uživanjima;
- izgrađuje sistem života uz samodisciplinu svake jedinke ponaosob;
- unapređuje fizičko i mentalno zdravlje kod postača;
- ugrađuje saosjećanje i solidarnost prema ljudima u nevolji;
- iznad svega, učvršćuje vjeru kod ljudi i daje im radost zbog toga.
Bez obzira u koje godišnje doba dolazi ramazan, a raspoređen je tako da jednako tereti vjernike istočne, zapadne, sjeverne i južne hemisfere jer se pomjera svake godine za 10 dana unaprijed, post donosi mnoge koristi postačima. Neke od njih su iznimne, koje samo ramazan može donijeti, kao npr. odricanje od ružnih i haram navika. Nikakva druga terapija nije tako efikasno pomogla ljudima kao post. Otuda se sve više propisuje post kao lijek za širok krug somatskih ili mentalnih oboljenja od priznatih autoriteta koji nisu muslimani. Opća težnja za umjerenošću, najlakše se postiže disciplinom posta.
Post je toliko istaknut jer su njegove koristi neizbrojive, npr.:
- olakšava samokontrolu čovjeku nad njegovim strastima i slabostima;
- jača duh, čelići karakter i čini bistrom spoznaju;
- daje veću radost onima koji ibadet vrše iskrenošću svoga srca;
- osnažuje volju, odlučnost i umjerenost;
- snaži strpljivost i otpor grijesima i nastranim uživanjima;
- izgrađuje sistem života uz samodisciplinu svake jedinke ponaosob;
- unapređuje fizičko i mentalno zdravlje kod postača;
- ugrađuje saosjećanje i solidarnost prema ljudima u nevolji;
- iznad svega, učvršćuje vjeru kod ljudi i daje im radost zbog toga.
Bez obzira u koje godišnje doba dolazi ramazan, a raspoređen je tako da jednako tereti vjernike istočne, zapadne, sjeverne i južne hemisfere jer se pomjera svake godine za 10 dana unaprijed, post donosi mnoge koristi postačima. Neke od njih su iznimne, koje samo ramazan može donijeti, kao npr. odricanje od ružnih i haram navika. Nikakva druga terapija nije tako efikasno pomogla ljudima kao post. Otuda se sve više propisuje post kao lijek za širok krug somatskih ili mentalnih oboljenja od priznatih autoriteta koji nisu muslimani. Opća težnja za umjerenošću, najlakše se postiže disciplinom posta.
Naučni dokazi iz Kur'ana - Kretanje sunca
Tokom dugog perioda povijesti ljudi su vjerovali da je Zemlja
nepomična i da se Sunce okreće oko nje. A potom, nakon otkrića
Kopernika, Keplera, Galileja, ljudi su počeli vjerovati da je Sunce
nepomično, a da se Zemlja oko nepomičnog Sunca.
Kasnije je, uz pomoć razvijenih teleskopa i akumuliranja naučnih podataka, postalo jasno da se i Sunce kreće i da se Zemlja okreće oko Sunca, koje je u pokretu. Unatoč činjenici da je nauci trebalo toliko vremena da dođe do ovih saznanja, Kur’an ih je obznanio prije 1400 godina. Naspram ideja da se Sunce okreće oko Zemlje ili da je Sunce nepomično, 38. ajet sure ”Ya-sin” iznosi stvarnu istinu riječima da se i Sunce kreće do svoje određene granice. Tako je, kao i u brojnim drugim slučajevima, Kur’an bio prvi poznati izvor koji je dao ispravno objašnjenje kretanja Sunca.
Naučna djela koja iznose neku tezu čine to postepeno i pozivaju se na
naučne izvore. Kur’an, međutim, ne dokazuje svaku svoju postavku.
Kur’an je Objava Stvoritelja svemira u kojoj je svemir objašnjen jezikom
Stvoritelja, metodama različitim od onih prisutnih u naučnim djelima.
Činjenica da se kur’anske teze o svemiru uspijevaju dokučiti tek nakon
više od hiljadu godina od vremena kad su obznanjene, kao i da nijedan od
kur’anskih stavova o različitim naučnim pitanjima nije pogrešan, dokazi
su da je Kur’an knjiga Stvoritelja svega postojećeg. Za razliku od
naučnih rasprava u kojima se do rezultata pokušava doći odgovarajući na
pitanja ko, šta, kako i zašto, koja trebaju dati dokaze teoriji koja se
elaborira, Kur’an konačne odgovore daje neposredno. U naučnoj
metodologiji potrebno je slijediti dobro poznatu putanju prije nego se
formuliraju postulati kojima Kur’an vodi izravno, neposredno.
Kao što se vidi, kur’ansko neposredo iznošenje rezultata razliku je se od naučne metodologije. Bez obzira o kakvom se stavu radi, nauka mora proći tačno preciziranim putem i kroz određene faze. To je logična posljedica same strukture naučnog znanja. Zapravo, mnogi kur’anski ajeti nas bodre da istražujemo i svemir i Zemlju, koristeći naučne metode. Nije nam želja stvarati sukob između naučne i kur’anske metodologije poredeći ih. Naprotiv, želimo pokazati da kur’anski stavovi bez slijeđenja naučne metodologije daju direktne rezultate, sugerirajući slijeđenje naučnih metoda, jer se na taj način mogu dokazati činjenice koje je Kur’an predvidio. Kur’an potiče od Sveznajućeg Stvoritelja svemira. Zato Allah, dž. š., u Kur’anu, kao rezultat, iznosi podatke, do kojih apsolutno nije mogla doći nauka u vrijeme kada je objavljivan. Informacije koje Kur’an iznosi neposredno nisu bile dostupne putem naučnih metoda koje podrazumijevaju akumulaciju naučnog znanja, formule, opservacije i tehnološka otkrića i pomagala. Značajan dio naučnih istina, do kojih poštovanja vrijednim naporima dolazi nauka, prethodno su objavljeni u Knjizi Onoga što je, uporedo sa svemirom, stvorio i naučne (prirodne) zakone.
Sunce se kreće brzinom većom od 700.000 km/h, putanjom zvanom Solar
Apex, u pravcu zvijezde Vega. Ne smije se gubiti iz vida da se Zemlja
okreće i oko svoje ose, i oko Sunca, a i da se, u isto vrijeme, kreće
zajedno sa Sunčevim sistemom.
Sunce se svako jutro izlazi i svako veče zalazi. Međutim, tačke izlaska i zalaska nikada nisu iste. Zemlja se okreće oko Sunca, koje putuje kroz svemir, a da pri tome nikada ne prolazi kroz istu tačku. Zamislite koliko su hiljada kilometara prešli Sunce i Zemlja samo u vremenu od početka čitanja ovog poglavlja do ove stranice, a da od ove nezamislive brzine mi nismo imali nikakve negativne posljedice! Ovakvo razmišljanje može nam dati grubu predstavu o savršenosti sistema koji je Allah stvorio.
Sunce, koje svako jutro viđamo dok se raša, jedan je ogromni nuklearni reaktor. Ovaj naš nuklearni reaktor, koji radi pretvarajući atome hidrogena u helijum, svoju funkciju obavlja na savršeno podešen način. Ovaj izvor našeg života, koji se, na način kako to Kur’an ističe, kreće do određene granice, prema mjestu gdje će stati i okončati, sa ovako brzim kretanjem i bez ikakvih promjena u bilo kojoj preciznoj ravnoteži, putuje svemirom, a s njime i mi. Onaj koji razmišlja, istražuje i iskreno pristupa Kur’anu i kosmičkim dokazima, vidjet će Allahovu moć i fenomene Kur’ana.
I Sunce se kreće do svoje određene granice, to je odredba Silnoga i Sveznajućeg. (36:38)Otkriće da se Zemlja okreće oko Sunca, a ne obratno, bilo je veoma bitno, ali bilo je sasvim pogrešno misliti da je Sunce u stanju mirovanja.
Kasnije je, uz pomoć razvijenih teleskopa i akumuliranja naučnih podataka, postalo jasno da se i Sunce kreće i da se Zemlja okreće oko Sunca, koje je u pokretu. Unatoč činjenici da je nauci trebalo toliko vremena da dođe do ovih saznanja, Kur’an ih je obznanio prije 1400 godina. Naspram ideja da se Sunce okreće oko Zemlje ili da je Sunce nepomično, 38. ajet sure ”Ya-sin” iznosi stvarnu istinu riječima da se i Sunce kreće do svoje određene granice. Tako je, kao i u brojnim drugim slučajevima, Kur’an bio prvi poznati izvor koji je dao ispravno objašnjenje kretanja Sunca.
KUR’ANSKI I NAUČNI METOD
Kao što se vidi, kur’ansko neposredo iznošenje rezultata razliku je se od naučne metodologije. Bez obzira o kakvom se stavu radi, nauka mora proći tačno preciziranim putem i kroz određene faze. To je logična posljedica same strukture naučnog znanja. Zapravo, mnogi kur’anski ajeti nas bodre da istražujemo i svemir i Zemlju, koristeći naučne metode. Nije nam želja stvarati sukob između naučne i kur’anske metodologije poredeći ih. Naprotiv, želimo pokazati da kur’anski stavovi bez slijeđenja naučne metodologije daju direktne rezultate, sugerirajući slijeđenje naučnih metoda, jer se na taj način mogu dokazati činjenice koje je Kur’an predvidio. Kur’an potiče od Sveznajućeg Stvoritelja svemira. Zato Allah, dž. š., u Kur’anu, kao rezultat, iznosi podatke, do kojih apsolutno nije mogla doći nauka u vrijeme kada je objavljivan. Informacije koje Kur’an iznosi neposredno nisu bile dostupne putem naučnih metoda koje podrazumijevaju akumulaciju naučnog znanja, formule, opservacije i tehnološka otkrića i pomagala. Značajan dio naučnih istina, do kojih poštovanja vrijednim naporima dolazi nauka, prethodno su objavljeni u Knjizi Onoga što je, uporedo sa svemirom, stvorio i naučne (prirodne) zakone.
BRZINA SUNCA
Sunce se svako jutro izlazi i svako veče zalazi. Međutim, tačke izlaska i zalaska nikada nisu iste. Zemlja se okreće oko Sunca, koje putuje kroz svemir, a da pri tome nikada ne prolazi kroz istu tačku. Zamislite koliko su hiljada kilometara prešli Sunce i Zemlja samo u vremenu od početka čitanja ovog poglavlja do ove stranice, a da od ove nezamislive brzine mi nismo imali nikakve negativne posljedice! Ovakvo razmišljanje može nam dati grubu predstavu o savršenosti sistema koji je Allah stvorio.
MJESTA NA KOJIMA SE SUNCE RAĐA
Gospodar nebesa i Zemlje i onoga što je između njih i Gospodar istoka (mjesta na kojima se Sunce rađa)! (37:5)Turski učenjak, Taškin Tuna, na slijedeći način objašnjava 5. ajet sure ”As-Saffat”: ”Zemlja ima mnogo različitih kretanja. Zemlja je, sa cijelim sistemom, u stanju kretanja i to tako da nikada dva puta ne prođe kroz istu tačku svemira. Zbog sferalnog oblika Zemlje, Sunce, koje se na jednoj strani rađa, u isto vrijeme zalazi na drugoj strani. Noć tjera dan, a dan noć. U tom slučaju, tamo gdje se Sunce rađa nije ‘mjesto’, već ‘mjesta’. Za svaku tačku Zemlje vrijeme izlaska Sunca je različito. Svako mjesto u različitim sekundama očekuje rađanje Sunca… Posmatramo Sunce dok se ‘rađa’ na sasvim drugim mjestima svemira. Sunce je isto Sunce, Zemlja je ista Zemlja, ali je drukčije mjesto u svemiru…” Taškin Tuna na taj način objašnjava preciznost kur’anskog formuliranja mjesta rađanja Sunca, pri čemu se koristi množina riječi.
Sunce, koje svako jutro viđamo dok se raša, jedan je ogromni nuklearni reaktor. Ovaj naš nuklearni reaktor, koji radi pretvarajući atome hidrogena u helijum, svoju funkciju obavlja na savršeno podešen način. Ovaj izvor našeg života, koji se, na način kako to Kur’an ističe, kreće do određene granice, prema mjestu gdje će stati i okončati, sa ovako brzim kretanjem i bez ikakvih promjena u bilo kojoj preciznoj ravnoteži, putuje svemirom, a s njime i mi. Onaj koji razmišlja, istražuje i iskreno pristupa Kur’anu i kosmičkim dokazima, vidjet će Allahovu moć i fenomene Kur’ana.
To su primjeri koje Mi ljudima navodimo, ali ih samo učeni shvaćaju. (29:43)
Pretplati se na:
Postovi (Atom)