(Kur'an;40- Al-Mu'min, 36)
"O velikaši," - reče faraon - "ja ne znam da vi imate drugog boga osim mene, a ti, o Hamane, peci mi opeke i sagradi mi toranj da se popnem k Musaovu Bogu, jar ja mislim da je on, zaista, lažac!"
(Kur'an;28- Al-Qasas, 38)
Haman se spominje u nekoliko Kur'anskih sura kao neko ko je pomagao i podržavao faraona koji je za sebe tvrdio da je Bog. Njemu je faraon u svom sukobu s Musaom, a. s., naredio da mu podigne visoku kulu kojom će se popeti do Musaovog Boga.
Francuski naučnik prof. dr. Maurice Bucaille je u skorije vrijeme napisao knjigu pod nazivom Musa i Egipat. U ovoj knjizi se govori o korištenju imena Haman u Kur'anu, o primjedbama koje su u historiji date na korištenje ovog imena, i o tome da odgonetanje pronađenih natpisa ispisanih hijeroglifima potvrđuje ispravnost Kur'anskih navoda.
Ime Haman spominje se i u Starom Zavjetu i ime je jednog perzijskog vladara, što je sasvim druga osoba od one na koju aludira Kur'an. Lovci na greške, koji nastoje pronaći proturječnosti i greške u Kur'anu, tvrdili su kako je Kur'an pogrešno prepričan Stari Zavjet, a kao dokaz su navodili način korištenja imena Haman. (Ime Haman se u Kur'anu spominje na pet mjesta.) Ovi ljudi, koji misle da je Kur'an ljudsko djelo, isticali su da je osoba (Muhammed, a. s.,) za koju tvrde da je pisala Kur'an, napravila greške prilikom prepričavanja.
ŠEF KAMENOLOMA
Jean François Champolliona, francuski egiptolog i jedan od pionira u izučavanju starog Egipta, poznat je po tome što je 1822. godine dešifrirao hijeroglife i pročitao kamene ploče iz Rosette ispisane hijerotskim (svećeničkim pismom) i demotskim (pismom za svakodnevnu upotrebu) pismom. Hijeroglifi su napokon pročitani i napravljene su liste imena. U muzeju Hof u Beču objašnjava se Hamanova bliskost faraonu (Vidi: Walter Wreszinski, Aegyptische Inschriften aus dem K. K., Hof Museum in Wien, 1906, J. C. Hinriesche Buchhandlung). A u rječniku Kraljevske liste ime ''Haman'' ubilježeno je kao ''šef radnika kamenoloma'', kako se to ističe i u kur'anskoj suri ''Al-Qasas'' (Vidi: Hermann Ranke; Die Agyptischen Personennamen, Vierzeischnis der namen, Verlag Von J. J. Augustin in Glückstadt, Band I, 1935).
Maurice Bucaille ime ''Haman'' dao je jednom francuskom stručnjaku za Egipat, uz objašnjenje da je to uzeto sa jednog arapskog rukopisa iz VII stoljeća. (Ne spominjući da se to ime spominje u Kur'anu i ističući da je to arapski rukopis iz VII stoljeća Bucaille je želio vidjeti reakcije ovog egiptologa.) Egiptolog je rekao da je nemoguće da se jedan takav podatak nađe na arapskom rukopisu iz VII stoljeća, ali je rekao da će pogledati listu imena faraonovog dvora, a dr. Maurice Bucailleu je predložio da konsultira Rankeov rječnik egipatskih imena Dictionary of Personal Names of the New Kingdom. Bucaille je u njemačkoj transliteraciji hijeroglifa pronašao da je Haman bio šef radnika kamenoloma. Štaviše, ime Haman uklesano je i na jednom spomeniku koji se danas nalazi u Beču. A činjenica da je ime Haman pisano s razmacima, ukazuje na njegov značaj kod faraona. (Egipćani su riječi uvijek pisali sastavljeno, osim u izuzetnim slučajevima.)
Iz svega ovoga jasno je da svaki prigovor na kur'anske navode neutemeljen i netačan. Štaviše, kada se istraži detalj na koji se daje prigovor, otkrije se još jedan fenomen Kur'ana. Nemoguće je da se ime Haman slučajno i proizvoljno našlo u Kur'anu. Nemoguće je da bilo ko, osim Uzvišenog Allaha, ovu riječ na ovaj način smjesti u Kur'an, da se svaka riječ savršeno i na mjestu koristi.
Nema komentara:
Objavi komentar